ČUDO OD DETETA

•

Ima pet i po godina i izumela je mašinu koja meri ljubav


Uma Gradac(na slici-gore) ima pet i po godina i već je osmislila više od deset izuma.Ona zna šta je periodni sistem elemenata, DNK, dijafragma, šta su halucinacije i fotosinteza, kojim jezikom govore u Peruu, vadi korene iz brojeva, a poslednjih dana nastao je i novi izum - poruka koju želi poslati u svemir, a ona sadrži sve ono što bi oni koji žive na drugim planetama trebali znati o Zemlji.

- Napravila sam pionir karticu zato što sam htela poslati poruku u svemir. To je krug od kartona na kom sam nacrtala sve što treba da se zna o Zemlji. Nacrtano je zato što možda ne bi razumeli naš jezik. Ovako: na zemaljskoj kugli postoje monere, protisti, gljive, biljke i životinje. Monere nemaju jezgro, protisti imaju, gljive su razrađivači koji ćelije pretvaraju u više manjih, biljke su korisne jer daju kiseonik i same stvaraju hranu fotosintezom, a u životinje spadaju ljudi i kokoši jer su oni jedina inteligentna bića. Oni imaju i svoju životnu filozofiju: kokoši vole cepidlačiti, a ljudi sve rade po principu ‘jednim udarcem dve muve’, na primer voze i razgovaraju na mob.telefon, jedu jabuku koja im je i večera i pere im zube. Objasnila sam i kojih hemijskih elemenata ima u atmosferi, a to su kiseonik, vodonik, ugljenik , dok su u utrobi Zemlje silicijum i tekuće gvožđe - objašnjava petogodišnja Uma.

Prema njenom mišljenju, “Mars ima najviše izgleda da na njemu ima živih bića zato što je pre tamo bilo vode. Venera i Saturn ne dolaze u obzir zato što tamo nema tih elemenata koji bi omogućavali život, a Pluton nije planeta,nego ledeni patuljak”.Njene igračke uglavnom su neobične za decu njenog uzrasta: periodni sistem, mikroskop, epruvete, knjige kojih ima kao dobro opskrbljena knjižara, te plišane igračke koje su grupisane u nekoliko zajednica te imaju svog predsednika, zakone, grb i himnu. Uma je članica Gradske biblioteke od najranijeg uzrasta,tačnije od druge godine. Pročitala je Shakespeareova “Romea i Juliju” i “San Ivanjske noći”, sve knjige o Harryju Potteru, a trenutno čita “Tajnu crne kutije” Hrvoja Kovačevića i “Upomoć, mama se smanjila” Snježane Babić-Višnjić. Guta enciklopedije, a želi biti biohemičarka ili forenzičarka. Ima spisak ljudi koje voli i onih koje ne voli.

Zašto ne voli Teslu?

- Od istorijskih ličnosti volim Einsteina, Kopernika, Lavoiasiea i Ghandija. Ne volim Nikolu Teslu zato što on ne voli žene. Rekao je da su ženine oči samo svetlo u praznoj glavi. Einsteina volim jer je bio zaluđen naukom baš kao i ja. Jedva čekam da ispravim Aleksandra Fleminga kad postanem biohemičarka. Otkrio je penicilin, ali nije mislio kako je nama kad pijemo antibiotik pa osetimo gljivice kao nuspojavu. Ja ću otkriti neki antibiotik koji će imati neka svojstva penicilina i jogurta da istodobno ubije i gljivice. Volim Lavoisiea. Teta u vrtiću zadala je zadatak da nacrtamo nešto s početnim slovom našeg prezimena. Ja sam imala ‘G’ pa sam odlučila nacrtati giljotinu. Teta se čudila zašto. Odgovorila sam zato što je Lavoisier pogubljen na njoj samo zato što je znao više od drugih. A nije on otkrio kiseonik, kiseonik je stalno u nama, on mu je samo dao ime - priča Uma. Buša ne voli jer “nije dopustio da se potpiše Ugovor iz Kyota” i “koristi atomsko naoružanje”.

Tete u Uminom vrtiću često ostanu zabezeknute njenim znanjem. Jednom je trebala nacrtati sunce, a Uma je svoje sunce obojila ljubičasto. Teta ju je uveravala da je sunce ipak žuto, ali Uma je imala spremno objašnjenje.

- Sunce isijava ultraljubičaste zrake pa mislim da bi se ipak trebala prvo videti njegova ljubičasta boja - kaže Uma. Trenutno je zaokuplja i razmišljanje je li smeđa riža zaista smeđa ili samo bela u “fuj umaku”.

Uma je jedno od deset posto nadarene i kreativne dece u Hrvatskoj. Onih posebno kreativnih, kakva je Uma, ima od dva do pet posto u populaciji. Odlikuje ih brzo mentalno sazrevanje i imaju snažnu unutrašnju motivaciju. Njihova je nadarenost mešavina sposobnosti i kreativnosti.

Sama naučila čitati

- Nadareno dete vrlo rano nauči čitati te pokazuje sposobnosti rešavanja osnovnih matematičkih operacija, strastveno se zanima za pojedine teme, vrlo je živahno i izuzetno brzo uči. Roditelje, odgojitelje i nastavnike zasipa s mnogo pitanja na koja nije lako odgovoriti - kaže psiholog Jasna Cvetković-Lay, obrazovni specijalista, koja se godinama bavi darovitom decom & nbsp; i vodi programe Centra za podsticanje darovitosti dece “Bistrić”. Uma je također vrlo rano naučila čitati. Njena mama Armela Gradac (31) otkrila je da je Uma zapravo naučila čitati sama.

- Imala je gumene kockice sa slovima koje je grizla dok su joj rasli zubi i odjednom je počela tražiti ‘daj A’, ‘daj B’. Sama je slagala reči, a dok smo bili na moru kada su joj bile dve godine, uzela je tati novine i rekla ‘daj da ja čitam’. Ubrzo je počela čitati sve knjige kojih se dočepala, od slikovnica do Shakespearea. Zatim su na red došli dinosaurusi i druge životinje, zanimalo je zašto su neke izumrle, a onda se u biblioteci dočepala knjige ‘Zašto sam ja ja’. To je knjiga koja objašnjava ljudski identitet, anatomiju, DNK, a na naslovnoj stranici je nacrtan levak iz koga vire hemijski elementi. To je oduševilo i bila je to ljubav s hemijom na prvi pogled - ističe mama Armela.

Vrlo brzo nastao je aparat za proizvodnju lekova bez nuspojava, odnosno ‘dvoznačni prerađivač biljaka i gljiva’ te ‘kemislav bućkuriš’, aparat koji proizvodi različite hemijske spojeve koji su nam potrebni.

- Ako ti pri ruci nije voda, on bi na umjetan način spojio kisik i vodik u H2O, davao željezo našoj krvi, od kalcija napravio mlijeko - kaže Uma.
Ovaj je neobični aparat i svoje poznavanje hemijskih elemenata Uma prezentovala i na sekciji hemičara u V. gimnaziji u martu ove godine.

Uma je zaokupljena i različitostima u svetu. Jedan od njenih izuma jeste predviđanje nove rase, a podstaknut je čitanjem Unicefove knjige o pravima dece i životu dece u raznim krajevima sveta.


Na redu Mesečeva rasa

- “Zaključila sam da na našem planetu ima mnogo različitosti u smislu preraspodjele bogatstva i vegetacije. Dok u nekim zemljama ljudi gladuju, umiru od najbezazlenijih bolesti i djeca rade umjesto da se igraju, u drugima je najopasnija bolest pretilost jer nemaju kamo s hranom pa se prejedaju. Razlog je ponekad loša klima, pa nema dovoljno vegetacije, a zbog različite klime razvile su se i različite rase. Kada bismo svi imali jednaku klimu i bili iste rase, tih problema ne bi bilo. Zato sam se sjetila da sve kontinente spojim u jedan zajednički, kao što je prije bila Pangea, i sve će rase s vremenom evoluirati u jednu zajedničku rasu. Stavila bih magnet u utrobu Zemlje, koji bi privukao sve kontinente u jedan i opet bi nastala Pangea, a ja bih ga zvala Sretni otok. I oceani bi se spojili u jedan. Prije je to bio Pantaloso, a sada bih ga zvala Koktel-ocean. Ta nova rasa imala bi osobine svih triju rasa: kožu od crne rase jer je najotpornija na ultraljubičaste zrake, kosu od Azijaca jer je najkvalitetnija, a oblik lica od bijelaca jer su kod njih crte lica moguće u najrazličitijim varijantama. Nova bi se rasa zvala Mjesečeva rasa jer je Mjesec svima nama zajednički satelit” - navodi Uma.

Na jesen ova devojčica kreće u osnovnu školu. Njeni se roditelji već hvataju za glavu. Kako će se tamo snaći? I šta će je dočekati?

- Nepripremljenim učiteljima darovita su deca ponekad naporna i ne znaju kako se sa njima nositi, delom i zbog činjenice da teže podnose autoritet i nametnuta pravila. Ništa ne prihvataju bez objašnjenja i vrlo su svoja, znaju biti veliki individualisti. Stoga znaju zbuniti nastavnike kada na pitanje odgovaraju pitanjem, na času su nemirni i često glasni, posebno kada im je dosadno, a dosadno im je veći deo vremena, jer im se daju previše jednostavni zadaci, ispod nivoa njihovih stvarnih sposobnosti. Oni bi morali učiti svojim tempom, kroz problemske i kreativne zadatke i samostalne projekte - kaže Jasna Cvetković-Lay. Upozorava kako je darovitoj deci nužan poseban tretman u obrazovnom sistemu koji podrazumeva različiti program, individualizirani rad, više samostalnog učenja i rada u manjim grupama sličnih sposobnosti i interesa.

Kreativna učiteljica

- Zato što su drukčija i kreativna, darovita deca često podbace u školi jer im je školski program nedovoljno izazovan, a pristup neprimeren. Obrazovni programi u osnovnoj školi još uvek ne vode dovoljno računa o darovitoj deci, a ne postoji ni priprema učitelja koja bi im pomogla. Ima kvalitetnih i motiviranih ljudi u obrazovnom sistemu, ali još uvek nema njihovog dodatnog obrazovanja za ovo područje - kaže Jasna Cvetković-Lay.

Kakvih će problema imati Uma koja sada rešava zadatke iz matematike za treći razred osnovne škole, a odavno zna tablicu množenja i vaditi korene iz brojeva, njenim je roditeljima već jasno.Iako Zakon o osnovnom školstvu i Pravilnik o radu s darovitom decom reguliše odnos prema darovitoj deci, od potrebe mentorskog rada do mogućnosti preskakanja razreda, u praksi on se primenjuje tek u nekim školama i to tek od trećeg razreda osnovne škole. U svojoj preporuci za prevremni upis u školu, čak dva psihologa preporučila su za Umu, izbor učiteljice koja će biti fleksibilna i kreativna te imati senzibiliteta za takvu decu. Hoće li ona imati izbora u školi u kojoj se mora upisati? I šta ako ga ne bude imala? Hoće li joj škola okrenuti leđa? Uma i nema baš puno prijatelja jer se većina dece njezinog uzrasta sa njom ne želi igrati, zato što nisu zainteresovani za zahteve koje im ona postavlja.

- Ona je stalno zaokupljena nečim, jedva je nateram spavati i raditi stvari koje rade i druga deca,jer je ona ipak još dete. No, ništa kod nje nije išlo onako kako smo mi zamislili. Kod nje ne funkcioniše sistem nagrada i kazni, njena radoznalost nikad ne trpi odlaganje, a pojedinim stvarima je zaokupljena do granice s opsesijom. Ona stalno traži objašnjenja. Trči za mnom i u kupatilo, kada ne može naći odgovor na nešto i stalno pita ‘reci mi, reci mi, nađi negde odgovor’. Iz nje stalno ispadaju ideje, a njeno tijelo i jezik nisu dorasli,da oblikuje to sve što joj je u glavi. Često sama do iznemoglosti traži odgovor na ono što je zanima. Neki dan je silno želela znati iz koje reči vuče koren glavni grad Perua, Lima, i šta Lima znači.

Sela je za kompjuter i tražila tako dugo, dok nije otkrila da je Lima zapravo rašpica - objašnjava mama Armela za koju u pravilu nikad nema odmora jer Uminoj znatiželji nikad nema kraja.

Umno odrasla osoba

Jedna od najčešćih zabluda vezanih uz darovitu decu, kažu stručnjaci, je mišljenje da roditelji “proizvode” darovitu decu programirano radeći s njima.

- Darovito dete se rađa s visokim potencijalom i podstiče svoje roditelje znatno više nego roditelji njega - navodi Jasna Cvetković-Lay.

Telesno i emocionalno oni su deca, a umno odrasle osobe. To je veliki problem jer im trebaju različit program i individualizovani pristup, a naše osnovne škole & nbsp; nisu dovoljno pripremljene za to. A za ovakvu decu, prvi susret sa školom može biti presudan za njihov dalji razvoj, pa je odgovornost škole u ovakvim slučajevima velika.

Uprkos svemu, Uma se jako raduje školi. Na pitanje zašto je ona pametna, odgovara: - “Ja sam pametna zato što se nitko ne bi sjetio od role papira napraviti stroj i zato što nikad ne gledam TV, nego aktivno sudjelujem u životu. Kod onih aktivnih u životu se neuroni dalje razvijaju i spajaju, a kod pasivnih odumiru.” Uma stoga radije ide u pozorište, a voli i slikare, posebno Chagalla i Picassa.  Njene Tantalove muke su, kako sama kaže, kad na stolu stoji činija sa slatkišima, a mama kaže da prvo pojede ručak. - Njemu su pred očima bežale voćke, a meni beži keks!

  Izvedene merne jedinice SI s posebnim nazivima i znakovima' koje Uma, pored popisa osnovnih i decimalnih jedinica, ima zalepljene na vratima svoje sobe
Neki Umini izumi

1. SLO VOMLIN (nastao je kada je Uma imala 4 godine i 10 mjeseci)

Ukoliko u njega ubacimo slova, ona doživljavaju preobražaje u više razina: tiskana pretvaraju u pisana, pretvaraju ih u brojeve, ako ubacimo zagonetku, dobivamo rješenje. Naprimjer ‘Najmanja sam ptica na svijetu s najvećim kljunom na svijetu’ na 7isprintanom papiru’ vidimo rješenje ‘kolibri’.

2. DVOZNAČNI PRERAĐIVAČ BILJAKA I GLJIVA (nastao je kada je Uma imala 4 godine i 10 mjeseci)

U kućicu za prikupljanje biljaka i gljiva stavljamo njihove uzorke bez prethodnog poznavanj aistih. Iz lijeve cijevi izlaze pozitivna svojstva, a ako vrtimo na desno izalze negativna.

3. KEMISLAV BUČKURIŠ (nastao je u studenom 2007.)

Radi se o stroju koji bi da je u normalnom stanju kemijske elemente iz periodnog sustava spajao u kemijske spojeve koji su nam neophodni poput kisika

4. SINGULTUS-STOP (nastao je u prosincu 2007.)

Riješava problem štucanja, a latinski naziv za štucanje je singultus. Stroj se koristi kada tri metode ne upale, a to su uštrcavanje vode ravno u jednjak, pompon od mucaste vune na koji stavimo malo papra da izazove kihanje koje će potisnuti štucanje i gumena traka kojom stežemo dijafragmu. Ako ništa ne upali slijedi plašenje. Slušalice stavimo na uho i pustimo strašne zvukove iz spilje straha koja je u unutrašnjosti Singultusa

4. ČUDOVIŠTE ( izum je nastao u prosincu 2007.)

Dobročudno čudovište koje jede kosu i korisno je onima koji se ne vole šišati. Pokraj zubi se nalazi ravnalo kojemu onaj koji sjedi okrene leđa i izmjeri koliko bi centimetara htio da čudovište pojede.

5. PROZOR U SRCE ILI MJERAČ LJUBAVI(izum je nastao za Valntinovo 2008.)

Pomoću ovog stroja dvoje ljudi može izmjeriti koliko se vole. Moraju samo svatko svoju ruku provući kroz otvore i čvrsto stisnuti. Toplomjer u sredini stroja počinje pkazivati rezultate koji se mjere u herzima. Herz je mjerna jedinica za slušne frekvencije, ali je izabrana i za ovu svrhu jer herz na njemačkom znači srce. Gornja granica ne postoji, jer je moguće voljeti beskonačno, ali zato svi  koji prijeđu 100 Hz bivaju posuti konfetima. Konfeti se nalaze u maloj kutiji zalijepljenoj sa stražnje strane stroja. Međutim, oni čiji rezultat bude ispod nula herza dopiru do Zone vječnog leda i za njih su pripremljeni savjeti kako da nauce voljeti.

6. SPASODEKA (nastala je početkom ožujka 2008.)

Spasodeka prvenstveno spašava od elementarnih nepogoda. U slučaju potresa udubi rupu u utrobi Zemlje, pokupi čovjeka sa sobom i napravi mu mekanu podlogu. U slučaju uragana ili tornada ona nas spremi u svoj zavežljaj i neopisivo oteža tako da ne može biti odnesena. Kod poplave se oblikuje u gumeni čamac. Ako vulkan eruptira, zamota se u dekicu koja je u tom slučaju posuta protupožarnim prahom.

7. PREDVIĐANJE NOVE RASE (izum je nastao u travnju 2008.)

Magnet u utrobi zemlje prvukao bi sve kontinente u jedan i opet bi nastala Pangea. I oceani bi se spojili u jedan.  Sve rase bi se pomiješale i evoluirale u jednu, koja bi imala osobine svih triju rasa: pigment kože crne rase, jer je najotpornija na ultraljubičaste zrake,kosu Azijata jer je najkvalitetnija, a oblik lica od bijelaca, jer su kod njih crte lica moguće u najrazličitijim varijantama. Tako bi riješili problem preraspodijele bogatstva i vegetacije i ljudi bi imali manje problema. 

Autor: Portal Jutarnji.hr
Objavljeno: 02.05.2008